Lošinjski muzej - Irena Dlaka, prof.
Početak svakog imalo ozbiljnijeg stručnog ili znanstvenog rada podrazumijeva konzultiranje bibliografija ili kataloga bibliografskih jedinica bez kojih se ne bi ni moglo pristupiti traženju (i iščitavanju) konkretnih knjiga i članaka. Cresko-lošinjsko otočje jedno je od rijetkih koje ima svoju „otočku bibliografiju“, čije je formiranje započeto na inicijativu prof. dr. Vladimira Markovića 1973. u prvom broju Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj, da bi se u desetljećima koja slijede najviše marom i strpljivim radom dr. Julijana Sokolića bibliografija znatno proširila i tiskala u dva izdanja, prvom iz 1989. i drugom, dopunjenom i proširenom iz 2001. godine.
Osnovna ideja stvaranja (i nadopunjavanja) cresko-lošinjske bibliografije bila je da se olakša, potakne i produbi stručan i znanstveni rad na temama povezanim sa cresko-lošinjskim otočjem.
U međuvremenu se dogodila „digitalna revolucija“ i nove generacije bibliografije i kataloge traže i pretražuju na internetu, puno dinamičnijem mediju od tiskanog. Štoviše, na internetu su svakim danom sve dostupnije i digitalizirane verzije knjiga i članaka, što još više olakšava stručni ili znanstveni rad, bilo u smislu upoznavanja sa starijom, donedavno teško dostupnom literaturom, bilo kao poticaj za nove znanstveno-istraživačke projekte. Na tom tragu odabrano je 10 znanstvenika, tj. njihovih radova, od kojih su neki odavno poznati široj javnosti (kao npr. Alberto Fortis), a neki tek u uskim stručnim krugovima, no zajedničko im je da su dostupni na internetu.
1. ALBERTO FORTIS: Saggio d’Osservazioni sopra l’Isola di Cherso ed Ossero, Venezia, 1771.
2. SMILJKA MALINAR: Traditional and innovative register in Alberto Fortis's Saggio d'Osservazioni sopra l’isola di Cherso ed Ossero, SRAZ, LIII (2009), 211-227
3. MARIN ZANINOVIĆ: Apsorus i Crexa na Jadranskom putu, Senjski zbornik 32, (2005), 5-24
4. NENAD CAMBI: Brončani kip Čistača strigila iz mora kraj otočića Vele Orjule blizu Lošinja, Archaeologia Adriatica, (2007), 85-109
5. IVO TRINAJSTIĆ: Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj, Šumarski list br. 1-2, CXXXIV (2010), 19-24
6. SLAVKO MATIĆ – BRANIMIR PRPIĆ – ĐURO RAUŠ: Model za njegu i obnovu park šume Čikat na Lošinju, Šumarski list CXIV (1990), 213-225
7. LOVORKA ČORALIĆ: Iz pomorske prošlosti istočnog Jadrana: tragovima hrvatskih kapetana i paruna brodova u Mlecima, Zbornik Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda povij. druš. znan. HAZU, 19 (2001), 143-182
8. IVAN OSTOJIĆ: Kamaldoljani u Hrvatskoj, Bogoslovska smotra, vol. 33 br. (1964), 126-137
9. SANJA CVETNIĆ: Kopije izgubljene Tizianove „Bogorodice žalosne“ u Zagrebu i Velom Lošinju, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 19 (1995), 103-107
10. DAMIR MAGAŠ – JOSIP FARINČIĆ – ROBERT LONČARIĆ: Geografske osnove društveno-gospodarske revitalizacije Unija, Geoadria 11/2 (2006), 173-239